Narod koji je preživio genocid ne smije postati "ostali"

Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" i profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu jedan je od prvih bošnjačkih intelektualaca koji je digao glas i odlučio alarmirati Bošnjake i upozoriti ih na sve zamke koje nosi popis stanovništa, koji bi trebao biti održan naredne godine u Bosni i Hercegovini.

Narod koji je preživio genocid ne smije postati


Podijeli na Facebook-u

Međutim, nakon što je Lavić 17. novembra 2012. učestvovao na sastanku novopazarskih umjetnika i ljudi iz kulture u Multimedijalnom kulturnom centru u Novom Pazaru, uslijedili su oštri protesti tamošnje Bošnjačke kulturne zajednice (BKZ). Optužili su Lavića da je promovirao bosanskohercegovačku naciju, tvrdeći, navodno, da ne postoji bošnjački već samo bosanskohercegovački narod, te da je pokušao animirati novopazarske kulturne radnike da stave kulturu iznad vjere.

Antibosanski projekt

U intervjuu za "Dnevni avaz" Lavić komentira optužbe iz Novog Pazara, savjetuje kako izbjeći štete koje popis može nanijeti Bošnjacima, analizira aktuelnu političku situaciju i reforme koje najavljuje administracija SAD-a.

Kako komentirate reagiranje BKZ-a iz Novog Pazara u kojem Vas optužuju za "pokušaj degradacije bošnjačke nacije"? Je li u pitanju nesporazum ili nešto drugo?

- Za Vaše pitanje imam jednostavan odgovor. Prije svega, optužbe su antipatične i zlonamjerne, ali je tek neznanje koje se vidi iza njih opasno! Osnovno nerazumijevanje se pokazuje u nerazlikovanju pojmova nacija i narod. Naime, formulacija "bošnjačka nacija" je netačna. Nacija je državljanstvo koje posjedujemo kao građani države BiH, a državljanstvo je javno-pravni odnos između pojedinca i države.

Ona ukazuje na članstvo u Ujedinjenim nacijama. Bosanskohercegovačka nacija ili država je od 22. maja 1992. godine, 177. članica Ujedinjenih nacija (kojih je danas 193), a ne nepostojećih Ujedinjenih naroda. Spram toga, sasvim je jasno da BoÅ¡njaci kao narod, a ne kao nacija, pripadaju skupini većoj od 6.000 naroda, koliko ih živi na naÅ¡oj planeti Zemlji. U Njujorku se pred zgradom UN-a na jarbolima vihore 193 zastave, a ne 6.000. To je sasvim jasno. 

Å ta je sve vrijeme u ovoj diskusiji o narodu i naciji nejasno?

- Nacije su u formalnom pravnom okruženju u kojem živimo i u okviru kojeg diskutiramo, a ako hoćete, i popisujemo se, nadnarodne kategorije. Samo su nacije subjekti internacionalnog (meÄ‘udržavnog) prava - ne narodi (etničke grupe). Prema tome, u najavljenom popisu stanovniÅ¡tva bosanskohercegovačka nacija se podrazumijeva, ona je već tu, ona postoji, jer je država BiH suverena i internacionalno priznata država, članica Ujedinjenih nacija. 

Dakle, popis se vrÅ¡i na nivou bosanskohercegovačke nacije, internacionalno priznate države, pa ona, stoga, ne može biti jedna od etničkih grupa (naroda) koje se popisuju. Insistiranje na popisivanju bosanskohercegovačke nacije jednako je zahtjevu za njeno svoÄ‘enje na jednu od popisnih etničkih grupa (naroda), makar to bila četvrta, peta, Å¡esta... etnička grupa (narod) ili, joÅ¡ gore, ostali. Taj proces se naziva etnizacija nacije - to je, ustvari, uniÅ¡tavanje bosanskohercegovačke nacije. Mi smo nacionalno Bosanci i Hercegovci zato Å¡to smo državljani države BiH, a nacije mogu sadržavati u sebi narode, bilo trideset, bilo stotinu i trideset (naprimjer, SAD viÅ¡e od 50 naroda ili Turska oko 26 naroda), ili tri naroda kao u BiH (uz izvjestan broj malobrojnijih naroda). PodreÄ‘ivanje nacije narodu je antibosanski projekt. 

Naizgled semantička greÅ¡ka iz 19. stoljeća, u periodu poslije osnivanja UN-a na ovim prostorima, pojavljuje se kao podvala kojom se nastoji ukinuti internacionalno priznato bosanskohercegovačko državljanstvo i država s kontinuitetom, nakon legalne disolucije Jugoslavije, koji postoje na nivou UN-a, tako da se Bosanci i Hercegovci pretvore u puku etničku grupu (narod), koja ne postoji na nivou Ujedinjenih nacija. DoduÅ¡e, ovaj pokuÅ¡aj izjednačavanja nacije i naroda potpuno je legitiman u pravoslavlju, ali nije legitiman u islamu, protestantizmu i rimokatoličanstvu - a nikako nije legalan u UN-u, njegovim organima, dokumentima i pridruženim konvencijama. 

BZK "Preporod", na čijem ste čelu, aktivno se uključio u alarmiranje Bošnjaka uoči popisa stanovništva. Koje su to opasnosti koje popis nosi po Bošnjake?

- U prethodnom odgovoru jasno je da je najveća opasnost za Bošnjake u predstojećem popisu to da sami dobrovoljno negiraju svoju matičnu državu, poistovjećujući naciju i narod (etnikum). Bošnjake se pokušava izmanipulirati, zbuniti, zavesti da ponovo budu neka "druga kategorija" kojom se skriva njihovo narodno ime (Bošnjak), a njihovo nacionalno ime (Bosanac) podmeće se kao narodno ime. U prošlosti im se ime musliman podmetalo kao narodno ime, a ono je samo označavalo vjersku dimenziju njihovog života.

Bošnjaci će i ovu "igru" nadvladati u jednoj objedinjenoj kampanji bošnjačkih institucija u BiH i širom svijeta. Ovim putem upozoravam Bošnjake u državi BiH i širom svijeta da čuvaju sveto narodno ime Bošnjak i da bdiju nad njim. Etnonim Bošnjak je njihovo određenje, ovosvjetovno ime i moraju ga čuvati bilo gdje da žive.

Ukoliko se ne reagira na vrijeme, kakve posljedice mogu biti, odnosno u kakvu zamku mogu upasti Bošnjaci?

- Najveća opasnost za Bošnjake bilo bi samootcjepljenje Bošnjaka od države BiH naivnim insistiranjem na nečemu što se zove "bošnjačka nacija", tačnije odricanje od bosanskohercegovačke nacije - kako im je pitanjem broj 24 u popisnici podmetnuto kroz poistovjećivanje etnosa (naroda) i nacije. To je dio priče o "bošnjačkoj državici", "bošnjačkoj naciji", nekom opasnom "Bošnjakistanu", "muslimanskoj teritoriji" i slično. Sada je jedinstvena prilika da upravo Bošnjaci odbiju dobrovoljno staviti svoj paraf na ukidanje države BiH, u kojoj, naravno, trebaju živjeti ravnopravni narodi - bošnjački, srpski, hrvatski, jevrejski, albanski, romski itd.

Nemarnost ili neopreznost u izjašnjavanju mogu imati za posljedicu da nekoliko desetina hiljada Bošnjaka završi u kategoriji ili modalitetu "ostali". Narod koji je preživio genocid sebi ne smije dozvoliti takvo ponašanje i neodgovornost. Ovo je vrijeme povijesnog uozbiljenja bošnjačkog naroda i epohalne konsolidacije cjelokupnog narodnog bića. To je, dakle, jedan proces u kojem se svi skupa nalazimo.

Opasnosti se nalaze i u veoma lošem aktuelnom konceptualiziranju i formuliranju popisa i negativnim posljedicama koje bi iz toga proistekle. Naprimjer, sadržaj popisnog upitnika i intencija cjelokupnog popisa otpisuje stotine hiljada Bosanaca i Hercegovaca, a među njima stotine hiljada pripadnika bošnjačkog naroda iz dijaspore, jer su svi oni po aktuelnom Zakonu o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. određeni kao "privremeno prisutna lica" (član 7., stav 2.) koja se više neće računati u ukupan broj stanovnika određenog popisnog područja u BiH, to jest neće biti ni popisana, jer ne zadovoljavaju kriterije definiranja "uobičajenog mjesta stanovanja"!

Kako izbjeći te opasnosti? Šta se na tom planu poduzima?

- Prvo i najvažnije, opasnosti možemo izbjeći ispravnim formuliranjem pitanja na formularu za popis stanovniÅ¡tva 2013. godine. Osim toga, nužno je provesti kvalitetnu kampanju informiranja i konsultiranja naroda o mogućim manipulacijama. U tu svrhu već su poduzeti ozbiljni koraci od brojnih boÅ¡njačkih institucija iz nevladinog sektora i civilnog druÅ¡tva, doÅ¡lo je do njihovog ujedinjavanja u odreÄ‘ene fondacije koje će se brinuti za proces popisa, tako da se već Å¡irom države BiH odvija proces savjetovanja i javnog informiranja o predstojećem popisu stanovniÅ¡tva. 

TakoÄ‘er, kako je naglaÅ¡eno u odgovoru na prethodno pitanje, trebalo bi u ovaj popis uključiti i dijasporu, tako da se otklone sada nametnute restrikcije koje su je isključile, jer veliki broj naÅ¡ih ljudi u inozemstvu i dalje ima državljanstvo BiH. Zar neko od nas smije isključiti naÅ¡e državljane iz ovog popisa? To je nedopustivo! Radi se o stotinama hiljada ljudi - ne smijemo ih zaboraviti ili otpisati! To je neodvojivi dio naÅ¡eg naroda na koji mislimo i s kojim saraÄ‘ujemo. 

Kako komentirane aktuelnu političku situaciju u BiH, posebno kada je u pitanju položaj Bošnjaka?

- Bošnjački narod i svi oni koji prihvataju BiH kao svoju državu već 16 godina učestvuju u "dejtonskom procesu" koji je pretvoren u opasan proces destrukcije internacionalno priznate i suverene države Republike BiH, nastavljajući prljavi posao "legalnim" mirnodopskim umjesto ilegalnim ratnim sredstvima i metodama iza kojih je ostalo razoreno bosanskohercegovačko društvo i genocidna tvorevina. Sada, združeno i otvoreno, srpskohrvatski antibosanski savez pokušava mirnim putem završiti ono što je započeo u ratu protiv RBiH (1991-1995.). U tome mu pomažu mnogi bošnjački naivci koji se petljaju tamo gdje im nije mjesto.

Bošnjaci su narod koji je svjestan sebe i ovog opasnog procesa. Oni nikako ne smiju prihvatiti da ih reduciraju na religijsku grupu u državi BiH i drugdje gdje žive danas. Takvoj grupi dali bi samo vjersku autonomiju i ništa više. Njihova kultura, nažalost, neprestano se pokušava svesti na religiju, kao da u njihovom povijesnom postojanju kao naroda nema ništa drugo. E, upravo na tom mjestu se radi o krivotvorenju njihovog cjelovitog kulturnog identiteta, koji je mnogo širi od religijskog dijela ili elementa koji je sadržan u postojanju bošnjačkog naroda.

Zato je važno upozoriti da bošnjačku kulturu čine, naprimjer, jezik naroda, znanja o postojanju bošnjačkog naroda (znanost općenito), historija naroda, običaji, narodna predanja, religijska vjerovanja i svete predaje (jevrejska, kršćanska/krstjanska, islamska), folklor, nošnje, bosanska kuća (građenje općenito), obrađivanje zemlje, pravljenje društvene organizacije i poretka, pisanje, filozofiranje, slikanje, komponiranje i reproduciranje muzike, književnost, poslovna sposobnost, odnos prema drugim narodima, spoznaje o sebi, povijesne konstrukcije itd.

Dakle, kultura jednog naroda neopravdano se svodi samo na jednu dimenziju, religijsku ili neku drugu, budući da je povijest i profil naroda mnogo viÅ¡e i Å¡ire od toga. BoÅ¡njaci se moraju suprotstaviti ideologizaciji vlastite kulture kroz razvijanje svijesti o njoj, jer tek razvijena samosvijest omogućava procese objedinjavanja i novi kvalitet egzistencije jednog naroda. U 21. stoljeću se razvijene kulture temelje na znanostima i znanstvenim dostignućima, a to je budućnost i boÅ¡njačkog naroda, koji će naučne istine pretočiti u svakodnevni život te se njima koristiti za vlastiti prosperitet. Kada govorimo danas o jednom narodu, dakle, uglavnom govorimo o njegovoj kulturi i njegovim kulturnim formama.   


comments powered by Disqus