Nacije i nacionalni identiteti u BiH i popis stanovništva

Nacija kao politička kategorija je nastala u XIX vijeku u Evropi, a zajedno sa njom i nacionalne države onih naroda koji su se uspjeli nacionalno samoaktualizirati i izboriti za svoju samosvijest i svoje nacionalno biće. Nacija je, dakle za razliku od naroda, politička kategorija, odnosno država, do koje se u prošlosti dolazilo politčkim ili vojnim putem, a najčešće zajedno.

Nacije i nacionalni identiteti u BiH i popis stanovništva


Podijeli na Facebook-u

Drugim riječima, oni narodi koji nisu uspjeli ostvariti te kriterije i politički se nametnuti kao državotvorni faktor, kao Kurdi ili Romi naprimjer, nisu ni uspjeli ostvariti svoju državu, da li sopstvenu, nacionalnu ili zajedničku sa drugim nacionalno osviješćenim i organiziranim političkim narodima kao što je slučaj u našoj zemlji. Za razliku od druga dva naroda, Srbe i Hrvate u BiH, Bošnjaci su, spletom više povijesnih okolnosti, kukanjem za Turskom i Azijom, njegovanje isključivo vjerskog na uštrb nacionalnog identiteta, opstruiranjem i negiranjem druga dva naroda njihovog nacionalnog identiteta, kako bi se onemogućili da i oni budu povijesni vlasnici BiH kao države, pošto samo nacije imaju pravo na državu, dok to vjerske skupine nemaju, kako su Bošnjake tretirali drugi, a jednako tako su i oni, uglavnom, sami sebe shvatali. Zbog toga su Bošnjaci u svom nacionalnom sazrijevanju i osvješćavanju kasnili najmanje stotinu godina, što ih je na kraju koštalo da ni danas još mnogi od njih nisu sigurni ko su i šta su, jesu li oni samo vjerska skupina ili još uvijek politički neosvješčćeni i neorganizirani narod, u čemu ima mnogo istine, pa im je, kao rezultat toga, njihova država BiH, kao uslov njihovog dugoročnog opstanka, još uvijek neizvjesna i upitna.

Zbog agresije na BiH i izvšenih zločina i genocida nad Bošnjacima, u BiH, za razliku od drugih zemalja u svijetu, nije organiziran i proveden popis stanovništva 2001. godine. Zbog značaja popisa stanovništva, bez kojeg se ništa životno što se u jednoj savremenoj državi događa, ne može smatrati relevantnim, i BiH mora da sprovede ovaj važan proces. U saradnji sa međunarodnim institucijama je dogovoreno da se to uradi u ovoj godini, ali još uvijek to nije izvjesno. Bez obzira kada će se to dogoditi, popis stanovništva u datom trenutku po svim njegovim elementima (spolna, starosna, nacionalna, vjerska, obrazovna i slična struktura) se mora utvrditi.

Značaj nacije i nacionalnog identiteta

Kada su u pitanju nacija i nacionalni identit stanovništva jedne džave njihov značaj u popisu stanovništva je različit od džave do države, prije svega sa stanovišta stepena građanskih i demokratskih odnosa, te ljudskih prava koji vladaju u toj zemlji. Za države sa visokim stepenom ljudskih prava, kako pojedinaca tako i kolektiviteta u pogledu nacionalnih vjerskih, rasnih i drugih osobina, gdje se poštuje građanin kao pojedinac, u koje spadaju većina zemalja Zapadne Evrope, SAD-ea, Kanade i Australije, ta pitanja nisu toliko bitna. Ta pravila ne važe za države u kojima još uvijek građanska i ljudska prava nisu na zadovoljavajućem nivou kao što su balkanske zemlje, u koje nesumnjivo spada i BiH, i u kojima su još uvijek moguće razne, prije svega nacionalne i nacionalističke zlupotrebe većine nad manjinom.
U takvim situacijama moderni svijet je uveo efikasne ustavne i zakonske mjere zaštite manjinskih naroda i nacionalnih manjina kroz razne oblike ljudskih i kolektivnih prava, kako bi se te zloupotrebe većine nad manjinom svele na što manju mjeru. Isto se odnosi i na tzv. konstitutivne narode u jednoj državi kao što je BiH. To znači da, kada su u pitanju temeljna pitanjima jednog naroda tzv. vitalni nacionalni interes (kultura, jezik i druga nacionalna prava) ne smije biti preglasavanja, a da se u ostalim životnim pitanjima odlučuje većinom glasova u zajedničkim organima. Ali, u praksi se to često ne primijenjuje, pa se ovo pravo često zloupotrebljava, gdje se nacionalnim vitalnim nacionalnim interesom proglašava sve i svašta, čemu smo svjedoci ovih dana u nadmetanju za vlast i prevlast pojedinih političkih , uglavnom nacionalnih partija. U tom i takvim slučajevima se povlače procenti zastupljenosti jednog naroda, često na svim nivoima vlasti i odlučivanja, za šta se kao relevantan faktor uzima staistički utvrđen procenat jednog naroda na posljednjem popisu stanovništva. Takva praksa je važila u našoj nekadašnjoj bivšoj zemlji Jugoslaviji, a što je naslijeđeno i u državama koje su nastale njenim raspadom, pa i u BiH.

Imajući sve navedeno u vidu, kada je u pitanju sistem odlučivanja i donošenja odluka, posebno na državnom i entitetskom nivou, sve dok ne zavlada građansko i demokratsko društvo i dok se ustavom i zakonom ne uvede vlast građanina kao pojedinca i kao kolektiviteta, ti principi i pravila će iti biti na snazi, a posebno radi događaja koji su se desili u posljednjih dvadeset godina i nepovjerenja koje još uvijek vlada među narodima. Zbog toga naredni popis stanovništva u našoj zemlji, bez obzira kada će se on desiti, prestavlja veliki zanačaj za našu državu i za sve njene tzv. konstitutivne narode, a za Bošnjake posebno. Kako bi se naše društvo što bolje pripremilo za taj važan proces, u posljednje vrijeme su u BiH i van nje organizirano više tribina i sličnih skupova, a organiziran je i probni popis stanovništva, objavljen je veliki broj stručnih i naučnih tekstova i intervjua relevantnih stručnjaka o toj problematici, kao i anketa, a sve sa ciljem detaljnijeg upoznavanja stanovništva o složenosti i kompleksnosti vog pitanja. Društvena, politička i javna scena je po tom pitanju u BiH dovedena do usijanja, posebno među Bošnjacima. Bez obzira kada će se on desiti pitanja i problemi koji se u tom pogledu nameću ostaju i oni će se se provlačiti u relevantnim institucijama i javnosti sve do njegove realizacije.

U probnom popisu i raznim pilot anketama koje su do sada provedene, pa i anketa Svjetskog saveza bh. dijaspore, koja je provedena u decembru mjesecu prošle godine, kao glavni problem je iskrslo pitanje prava i mogućnosti izjašnjavanja stanovništva na ponuđene modalitete izjašnjavanja po pitanju nacionalne pripadnosti. U popisnim dokumentima su striktno navedena tri nacionalna identiteta (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) te nacionalne manjine i ostali. Iz prezentiranih rezultata i podataka ovih anketa se vidi da se veliki postotak građana BiH izjašnjava kao Bosanac, Hercegovac, Musliman i sl. u čemu, po provjerenim metodama, u najvećem dijelu učestvuju Bošnjaci, koji bi u krajnjem slučaju, zajedno sa nacionalnim manjinama mogli biti svrstani u tzv.”ostale” a što se ne uklapa u zvanične ustavne i zakonske norme tzv. konstitutivnih naroda u BiH. To znači da bi Bošnjaci u postotku zastupljenosti u BiH u značajnom broju bili umanjeni, što bi ih od relativne većine svelo na manjinu u BiH, a što bi moglo imati dalekosežne političke i druge posljedice za ukupne društvene i političke odnose u BiH. Sve skupa bi protivnici BiH i bošnjačkog nacionalnog identitea mogli dovesti u pitanje njihove samosvijesti o sebi kao osviješćenom i zrelom političkom narodu i stvari u tom pogledu vratiti pedesetak godina unazad, kada se je njihovo nacionalno pitanje konačno počelo rješavati, da bi popisom 1971. godine i Ustavom iz 1974. definitivno skinuto sa dnevnog reda, ali bošnjacčki političari su se mimo Parlamenta BiH, odrekli tog najmodernijeg i najefikasnijeg Ustava u povijesti BiH, kojim su Bošnjacima bila riješena i zagarantirana sva moguća politička, nacionaln, vjerska, državotvorna i druga prava.

Mnogi politički, kulturni i javni djelatnici spravom upozoravaju da bi to, poslije zločina, genocida i njihove velike raseljenosti izvan zemlje, bio novi atak na samo njihovo nacionalno i džavotvorno biće, što bi vodilo na njihovu asimilaciju i u njihov nestanak, a time i konačni nestanak njihove države BiH, što bi bilo njihovo samoubistvo, za šta ne bi mogli optuživati druge, već sami sebe.

Å ta je pokazao probni popis i ankete o popisu?

Kao i ostale slične ankete i analize i mogućem načinu izjašnjavanja na slijedećem popisu bh. građana, tako i anketa Svjetskog saveza bih dijaspore (provedena u mjesecu decembru prošle godine) potvrđuje naprijed navedene dileme. Naime, prema broju ulaza na portalu Saveza (4.144) iz 51 zemlje (pdf file), najviše ih je iz BiH 1629, Engleske 400, SAD-ea 330, Njemačke 312, Švedske 304, Austrije 130, Holandije 121, Kanade 116, Norveške 102 itd. Od učesnika iz BiH (pdf file) najviše ih je iz Sarajeva 1.062, Tuzle147, Mostara 93, zenice 91, Banja Luke 75 itd. Od navedenog ukupnog broja ulaza u anketi je učestvovalo 1.750 građana BiH. Nažalost, standardni program ove ankete nam ne dozvoljava da utvrdimo bliže podatke o strukturi učesnika po državama i gradovima (spol, starost i slično).

Učesnici u anketi su se na postavljeno pitanje: „Kako bi se najradije izjasnili na prestojećem popisu stanovništva u BiH“ (www.bihdijaspora.com, 01.01.2013) izjasnili na slijedeći način: kao Srbin 4%, Hrvat 3%, te Bošnjak 44%, dok su se za nazive koji nisu ustavno priznate i spadaju u ostale, izjasnilo kao: Bosanac 33%, „Bosanac-Hercegovac-musliman“ 8%, dok za „Bosanac-Hercegovac - pravoslavaca i „Bosanac-Hercegovac-katolik, izjasnilo po 1% učesnika u anketi. Pretpostaviti je da je u anketi postojala mogućnosti izjašnjavanja kao musliman da bi i se veliki broj Bošnjaka izjasnio i za tu vjersku kategoriju.Slične rezultate su dali i ispitanici na web stranici jedne druge ankete (www.klix.ba) Naime, u ovoj anketi (stanje 11.12.2012) se od 23.949 ispitanika za Bošnjake se izjasnilo njih 54%, za Hrvate 6%, za Srbe 4%, za Bosanac i Hercegovac 31%, za ostale 3%, a nije se uopće izjasnilo njih 2%. Uz pretpostavku da najveći postotak onih koji su se izjasnili za kategoriju Bosanac takođe čine Bošnjaci, može se zaključiti da se skoro polovina ispitanika Bošnjaka u ovoj anketi nisu izjasnili kao Bošnjaci.

Muslimana (Bošnjaka) kao nacionalna kategorija je po popisu 1991. godine bilo cca 45%, što znači da bi, ako se ostvare procjene iz ove i sličnih anketa i analiza, Bošnjaci po narednom popisu mogli svesti na 25- 30% stanovnštva BiH. Šta bi to, u društveno-političkom pogledu značilo za ovaj narod i BiH niko u ovom trenutku ne može pretpostaviti. Nije sporno pitanje prava i slobode izjašnjavanja građana po svim pitanjima pa i po ovome. Ali samosvjesni, nacionalno i politički osvješćeni narodi znaju šta je strateški nacionalni i državotvorni interes njihovog naroda u šta spada, posebno u našim uslovima i izjašnjavanje o pripadnosti svom nacionalnom identitetu. Razumljivo je da mnogi toga nisu svjesni i ne znaju u potpunosti značaj ovoga pitanja, ali u tom slučaju bi trebali poslušati savjete i mišljenje njihovih nacionalnih i vjerskih institucija kao nacionalnih kolektiviteta svoga naroda, kao i njihovih najistaknutijih pojedinaca kao što je akademik prof. dr. Muhamed Filipović koji u nekoliko posljednjih javnih istupa putem svojih tekstova i intervjua argumentirano to predlaže. Ako im ni to nije dovoljno, onda neka se ugledaju u druga dva naroda u BiH Srbe i Hrvate koji u tom slučaju nemaju nikakvih dilema, ko su, šta su i šta im je u om pogledu činiti.

Kada su u pitanju Bošnjaci u dijaspori, s obzirom da se prilikom popisa mora biti na adresi stanovanja, oni koji to do sada nisu učinili, pod hitno trebaju da izvade cipsova dokumenta i da se, ako ne svi, onda bar neko od članova njihovog domaćinstva nađu na toj adresi kako bi mogli izvršiti tu svoju i, u ovoj situaciji važnu nacionalnu obavezu. U tom pogledu sve bošnjačke nacionalne i vjerske organizacije u zemlji i u dijaspori trebaju uložiti maksimalne napore da se dođe do svakg bošnjačkg domaćinstva i pojedinca, kako bi se u što većem broju i Bošnjaci popisali. Ne učini li se tako i ne uspiju li Bošnjaci uraditi taj mali napor da se odazivanjem na ovu značajnu akciju, za sve eventualne političke i druge posljedice koje će uslijediti nakon toga bit će sami krivi i neće više moći ponavljati staru otrcanu frazu:

DA SU IM ZA SVE NJIHOVE PROBLEME I NEDAĆE UVIJEK KRIVI DRUGI, BEZ OBZIRA DA LI SU U MANJINI ILI VEĆINI, DA LI SU NA VLASTI ILI U OPOZICIJI.

Nacionalno izjasnjavanje na popisu stanovnistva za svaki konstitutivni narod u našim uslovima je veoma važan, jer se prema rezultatima popisa i danas određuje zastupljenost svakog naroda na svim nivoima vlasti i upravljanja BiH kao državom koji i donose najvažnije odluke za sva tri naroda. Svima nam je poznato šta se sve dogodilo u proteklom vremenu, što se značajno, za neke i tragično, odrazilo na broj i nacionalnu strukturu sva tri naroda u našoj zemlji, posebno na Bošnjake.

Pošto BiH još nije u demokratskom i državotvornom smislu profunkcionirala, jos dugo će nacionalni identit biti važan, a nacionalna struktura naroda utjecati na donošenje zastupljenosti sva tri naroda na svim važnim nivoima u državi. Imajući u vidu da su Bošnjaci u posljednjim ratovima imali najveće žrtve, bilo zbog zločina učinjenih nad njima i njihove prisilne raseljenosti po čitavom svijetu, neizjašnjavanjem pripadnika ovog naroda na prestojećem popisu u nacionalnom smislu kao Bošnjak, to bi mogao biti novi atak na njihovo nacionalno i državotvorno biće i jedinstvo, koje može ići dotle da budu manjina u svojoj jedinoj državi, što bi moglo imati dalekosežne posljedice za njihovu buducnost, pa i za državu BiH, bili bi znatno brojčano smanjeni, polahko asimilirani i svedeni na vjersku grupu, da bi na kraju, kao narod, u nacionalnom smislu, nestali. Dakle, nacija je u našim uslovima još uvijek temeljna odrednica svakog naroda, pošto je prema današnjim naučnim, teorijskim, političkim i međunarodnim stavovima NACIJA JEDNAKO JE DRŽAVA. Nacija je dakle, gledano povijesno, sadržajno i organizaciono, politička i državotvorna kategorija.

Zbog spleta povijesnih i političkih okolnosti Bošnjaci u svom nacionalnom i političkom sazrijevanju kasne skoro 100 godina, i zbog toga su, kod jednog dijela toga naroda, prisutne ove današnje dileme, šta su i ko su. Znači, veliki dio njih je bez nacionalne, državotvorne i političke osviještenosti i zrelosti pa zbog toga ne razumiju značaj nacije kao povijesne i državotvorne kategorije, a bez svega toga, jedan narod ne može imati svoju naciju niti svoju državu, bez obzira što ima sve pretpostavke za to: povijest, jezik, književnost, nacionalnu kulturu, teritoriju i sl.
Mnogo je primjera u modernom svijetu koji to potvrđuju, a Kurdi i Romi su najočigledniji primjer za to, bez obzira što ih ima na milione. Svakako, da to ne znaći da je BiH isključivo bošnjačka država, nego i država druga dva naroda, što je odraz povijesnih činjenica i događanja u BiH i na Balkanu u posljednja dva stoljeća i bez obzira što Srbi i Hrvati imaju svoje matične države.


comments powered by Disqus